Džemat Rajševa postoji od davnina. Nema pisanih podataka od kada postoji Džemat Rajševa, ali po pričama starih Džematlija ovaj Džemat je spadao među najstarije Džemate na prijeratnoj dobojskoj regiji. Spominje se da je Rajševa starija od grada Tešnja, ali ovi podaci nisu u pisanoj formi, nego pripovijedanja koja se prenose s koljena na koljeno. Rajševa, kao selo, nalazi se na 17-om kilometru puta od Teslića prema Blatnici. Leži na obalama rijeke Usore, s tim što na lijevoj obali egzistira stanovništvo katoličke vjeroispovijesti, a na desnoj obali je matično stanovništvo islamske vjeroispovijesti. Prva Džamija za koju postoje pisani podaci u gruntovnom uredu Teslića je stara Galiješevića – drvena  Džamija. Ta Džamija je imala drvenu munaru i izgrađena je oko 1890. godine. 1967. godine izvršena je rekonstrukcija Galiješevića Džamije i tada je umjesto dotadašnje drvene, napravljena betonska munara. U prethodnom ratu ta Džamija je srušena do temelja. Pored Džamije je postojao i stari mejtef koji je takođe devastiran u prethodnom ratu. Džematlije Rajševe je tada agresor protjerao sa njihovih ognjišta. Povratak u Rajševu je počeo u periodu 2000 – 2001. godine. Kuće su obnovljene sredstvima humanitarnih organizacija. Početak obnove devastiranog mejtefa počinje 2003. godine. Izgradnja Džamije počinje u februaru 2004. godine, a završena je u septembru 2005. godine. Otvorenje novoizgrađene Džamije je bilo 5. avgusta 2006. godine. Sadašnji Džemat broji oko sto domaćinstava domicijelnog stanovništva, a članarinu plaća i oko pedeset porodica iz dijaspore. Džemat Rajševa sada posjeduje novu Džamiju, mejtef sa imamskim stanom, kao i savremeno opremljenu gasulhanu.

U blizini Džamije izgrađeno je i šehidsko obilježje sa česmama i spomen–pločom sa imenima šehida i civilnih žrtava iz prethodnog rata.

Imami koji su službovali u Džematu Rajševa u periodu poslije drugog Svjetskog rata su sljedeći:

• Muhammed ef. Numanović,
• Adem ef. Mahalbašić,
• Muhammed ef. Karahmet,
• Meho ef. Delić,
• Enes ef. Mujčinović,
• Mehmed ef. Stenaklić,
• Ramo ef. Lužić.

Značajnija dešavanja i radovi u džematu Rajševa u proteklom periodu:

• Šehidsko obilježje
• Unutarnje uređenje dzamije
• Zamjena stolarije na džamiji
• Nova fasada
• Predulaz Rajševa

Džematski odbor koji je obavlja dužnost u periodu 2018 – 2022 godine:

• Enes ef. Mujčinović, imam
• Numanović Muhamed, predsjednik
• Selimanović Muhamed, član
• Huseinbašić Ismet, član
• Selimanović Izet, član
• Numanović Avdo, blagajnik

    Gomjenica je najmlađi i jedan od manjih džemata u sastavu Medžlisa IZ Teslić. Kao samostalan džemat nastao je u septembru 2004. godine. Prije tog datuma  Gomjenica je bila u sastavu džemata Barići.
U prijeratnom periodu u ovom  mjestu postojao je mesdžid, koji je u toku rata porušen. Izgradnjom Džamije osjetila se potreba da se ovo mjesto osamostali kao džemat, nakon  što je utvrđeno da za isto postoje svi potrebni uvjeti.

    Džemat Gomjenica nalazi se jugozapadno, udaljen pet kilometra od grada Teslić. Osim naselja Gomjenica u sastavu džemata su i zaseoci Zečevo Brdo i dio Bardaka. Džemat broji 152 domaćinstava. Procenat povratnika u džemat je 96%. Povratkom stanovnika pristupilo se obnovi stambenog fonda,  jer većina objekata bila je  uništena ili devastirana do te mjere da se u istima nije moglo stanovati. Uz obnovu stambenih objekata džematlije su  pristupile i gradnji džamije, umjesto prijeratnog mekteba. Nakon dobivenih odobrenja sa gradnjom se otpočelo u maju 2003. godine, a u augustu  iste godine bila je  gotova i džamija i munara. Preko 90% sredstava za džamiju i munaru obezbijedile su džematlije Gomjenice, a ponajviše izgradnju su pomogli Gomjeničani zaposleni u inostranstvu. Svečano otvorenje džamije održano je 08. 08. 2004. godine i bilo je veoma posjećeno. Nakon otvorenja u džamiju je uvedeno centralno grijanje, jednoobrazna prostirka i dva kompjutera za potrebe vjerske obuke. Pored džamije izgrađena je i u funkciju stavljena i gasulhana. U funkciju je pušten novoizgrađeni vodovod u Gomjenici, a podrazumijeva se da je voda uvedena i u džamiju.

   

   U narednom periodu nameće se kao potreba da se sagleda mogućnost kako riješiti potrebu za imamskim stanom u džematu, jer samostalan džemat podrazumijeva i stalnog imama što pretpostavlja da džemat ima vakufski stan. Već je postalo tradicija da se godišnje organizuje jedan širi mevlud, a u povodu otvorenja džamije, na dan kada je bilo otvorenje ili blizu tog datuma, koji bude veoma posjećen.

Džematski odbor 2010-2014.:

• Dubravac Mehmed, predsjednik i mutevlija
• Ramić Jasko, član
• Botić Selvet, član
• Zekić Šahdo, član
• Jasmin Botić, blagajnik
• Elvedin ef. Huseinbašić, prof., imam

 
Džemat Gomjenica vodi se kao samostalan džemat od 2004. godine. Prvi imam, Fadil ef. Halilović, radio je honorarno do kraja 2008. godine. Sadašnji imam obavlja dužnost honorarno. Od osnivanja džemata do danas mujezinsku dužnost obavlja Šahdo Zekić. Dužnost blagajnika obavlja Jasmin Botić.
Hadždž su do sada obavili Mehmed Ramić, Alija i Fazila Rahić.
Botić Nusreta je jedini svršenik fakulteta u džematu.

Džemat uz džamiju posjeduje gasulhanu i šehidsko obilježje.

 Šehidi i civilne žrtve rata:

• Botić Tahir   1963-1992,
• Botić Fehim 1954-1992,
• Botić Kasim 1959-1992,
• Botić Salkan 1972-1992,
• Botić Ibrahim 1972-1992,
• Botić Muhamed 1974-1992,
• Botić Esad 1960-1992,
• Botić Dedo 1961-1993,
• Botić Meho 1969-1994,
• Botić Muhamed 1962-1995,
• Botić Perhat 1953-1995,
• Botić Himzo 1958-1995,
• Rašić Alija 1971-1992,
• Rašić Dragan 1964-1992,
• Rašić Amir 1970-1993,
• Sejdinović Ibro 1969-1992,
• Delić Šahdo 1966-1992,
• Ramić Mehmed 1944-1994,
• Zekić Ismet 1967-1995.

Značajnija dešavanja i radovi u  džematu Gomjenica u proteklom periodu:

• Urađena džamija (komplet enterijer) 
• Uvedeno podno grijanje 
• Nova prostirka
• Novo ozvučenje 

Džematski odbor koji je obavlja dužnost u periodu 2018 – 2022 godine:

• Edin ef. Mahmutović, imam
• Botić Nihad, predsjednik
• Rašić Samir, član
• Botić Emir, član
• Dubravac Ernad, član
• Botić Jasmin, blagajnik

 Nema nikakvih pisanih dokumenata koji bi svjedočili kako je selo Ružević dobilo ime i koliko je staro. Zemlja u Ruževiću je sionica i ilovača na kojoj rastu divlje ruže, pa se pretpostavlja da je selo po tome i dobilo ime. Na sjeveroistoku sela nalazi se kompleks povećeg zemljišta nazvanog Ružević, a ispod njega se nalazi dobra izvorska voda ( također nazvana Ružević), pa se pretpostavlja da je i po njima selo dobilo naziv.

   Kada je u pitanju starost sela, gledano prema broju stanovnika od prije 200 god., moglo bi se reći da je selo relativno mlado. Međutim, tako mali broj stanovnika od prije 200 god. uzrokovan je epidemijom kolere u I Svjetskom ratu i epidemijom tifusa u II Svjetskom ratu, koji su odnijeli veliki broj života.

  U selu Ružević žive porodice: Haušići, Davarovići, Zukići, Mehići, Hamidovići, Hadžalići, Delići, Spahići, Osmanagići, Jašarevići, Sivići, Aličkovići, Jusufovići, Meškići, Kašibovići, Hanukići, Osivčići, Vehabovići, Vilići, Džilići, Imširovići, Mujkanovići, Ðogići.

  Po popisu iz 1991 godine Donji Ružević je imao 2060 stanovnika od čega: 1804 muslimana, 118 srba, 12 hrvata, 83 jugoslovena i 43 osobe ostalih. Od ukupnog broja stanovnika 1309 stanovnika je živjelo u Donjem Ruževiću-1, a 751 stanovnik u Donjem Ruževiću-2.

DŽAMIJA

    Nema podataka kada je sagrađena prva džamija u selu Ružević. Pretpostavlja se da se sa pojavom muslimana na tom prostoru napravila i prva džamija, koja je bila od drvene građe. Predpostavlja se da je sagrađena polovinom XIX stoljeća. Džamija i džemat u Ruževiću je postojao kad nije bilo ni grada Teslića, ni fabrike, niti ikakve administracije. Najbliža administrativna vlast bila je u Tešnju. Džamija u Ruževiću je bila centralna, ne samo za muslimane Ruževića, nego i za okolna sela Osivicu, Bariće, Gomjenicu i Stenjak. Iz tih sela se dolazilo u Ružević klanjati džuma–namaz. Dimenzije džamije su 22,50m x12,67m. Pored džamije, u džematu su bila tri mesdžida. Dva su formirana od privatnih kuća. U Hamidovićima na privatnom zemljištu Alje Zukića i u Aličkovićima, također, na privatnom zemljištu Omera Aličkovića. Ti mesdžidi su korišteni za klanjanje teravih namaza i bili su punktovi mektebske nastave. Jedan je izgrađen na vakufskoj imovini pored džamije, u njemu se obavljala mektebska nastava, koji je 1953 god. pretvoren u Omladinski dom.

     Kako se broj džematlija povećavao, javljao se interes za većom i boljom džamijom. Hadži Ago Smajlbegović iz Tešnja uvakufio je svoje veliko imanje u Ruževiću i na njemu sagradio do tada najveću džamiju, sa nabacnim kamenom i drvenom munarom. Budući da je munara bila drvena više je bila izložena propadanju, sve dok je hajr sahibija Mahmo Jašarević nije obložio pocinčanim limom, koji je dobro služio sve do 1959 god., da bi se 1960 god. izgradila zidana munara, a kasnije i džamija. Kako džamija nije bila utvrđena, s vremenom i pojavom velikog broja zemljotresa počela je pucati. Godine 1985.  dobijena je dozvola za gradnju nove potkupolne džamije koja je svečano otvorena 10. oktobra 1987. god.                                                    

RUŽEVIĆ 31.07.2004 g.                                                             

IMAMI

Prema ograničenim saznanjima imami u džematu D. Ružević su bili:

• Abdul Mumin ef. Osivčić  iz Ruževića
• Bećir ef. Ðogić  iz Ruževića
• Abdul Mumin ef. Davarović  iz Ruževića
• Mehmed ef. Jašarević iz Ruževića, zvani Hodža Mešin. Kada je hodža Mešin umro, privremeno ga je zamijenio njegov sin
• Bešo ef. Jašarević iz Ruževića
• Osman ef. Jašarević iz Rževića
• Mujo ef. Haušić iz Ruževića stupa na dužnost 1953 godine. 1990 god. odlazi u penziju. 
• Ismail ef. Selimbegović iz Zvornika je bio na dužnosti od 1990 god. do 1995 god. 
• Mehmed ef. Delić iz Ruževića stupa na dužnost imama od 2000 god. do 2004 god. te odlazi u penziju
• Mustafa ef. Čolaković iz Nemile je na dužnosti od 2004 god. do 2011. god.
• Enver ef. Gondžić iz Olova preuzeo je dužnost imama u džematu u decembru 2011. god.

Vrijedno je spomenuti i imena predsjednika Džematskih odbora, odnosno mutevelije.

To su bili:

• Mehmed Jašarević,
• Smajo Hamidović,
  
• Alija Sivić,
  
• Muharem Sivić,
  
• Haso Aličković,  
  
• Osman Vilić,
  
• Hidajet Haušić,
  
• Hajdo Hamidović,
  
• Sead Ðogić. 

SPOMEN ČESMA

Vakif spomen česme za šehide, poginule i nestale džemata Ružević je sagradio Amir Haušić, da ga Allah dž.š. nagradi za ovo hairli djelo. Ovaj naš džematlija je prepoznao poruku Poslanika s.a.v.s. koja glasi: "Kada neko učini neko hajr djelo i zajednica se koristi tim njegovim djelom, sve dok se zajednica koristi tim djelom njemu teku sevapi". Otvorenje Spomen česme je bilo 29.07.2007. god/15.Redžeba 1428 h.g. (nedjelja), poslije podne namaza.

Džematski odbor koji je obavlja dužnost u periodu 2018 – 2022 godine:

• Gondžić ef. Enver, imam
• Haušić Hidajet, predsjednik
• Haušić Enes, hadžija, član
• Sivić Ismet, član
• Džilić Sanel, član
• Zukić Šaban, član
• Đogić Esad, član
• Delić Suad, blagajnik

Geografski položaj:

     Džemat Stenjak-Teslić se nalazi na ulazu u grad Teslić s lijeve strane, a obuhvata prigradsko naselje zvano Stenjak i cijelo područje grada. Ne može se tačno utvrditi starost ovoga Džemata, ali na osnovu usmenih predanja i svjedočenjem generacija koje su rođene u drugoj deceniji prošloga vijeka, a živi su i danas, može se utvrditi da je prva Džamija sagrađena u periodu između 1920. i 1930. godine. Postoji predanje da je prvo otvorenje, na mjestu gdje se i danas nalazi  Džamija, bilo 1924. godine, ali pisanog dokumenta o ovome nema. Neki tvrde da je na prostoru današnjeg Stenjaka u vrijeme dolaska austro-ugarske bilo samo četiri muslimanske kuće. Naziv Stenjak je dobio po stijenama koje su se nekada nalazile na mjestu današnjeg majdana i kažu da su bile tolike da kada bi bilo oblačno da su za nebo vezale. Cijeli grad Teslić je izgrađen od kamena s Majdana. 

Infrastruktura Džemata

Pored Džamije u periodu od 1988. do 1990. godine sagrađena je stambeno-poslovna zgrada sa dva stana i kancelarijama za potrebe Odbora Islamske zajednice koji je u to doba kao i danas sjedište i centar Islamske zajednice i muslimana  Teslića. U sklopu poslovnog prostora  nalazi se i učionica za održavanje mektebske nastave. Predsjednik građevinskog odbora za ovu zgradu bio je hadžija Hasan Hodžić. U prijeratnom periodu Džemat je brojao između 450 i 530 članova, posjedovao je četiri harema Kruševlje, Fajića greblje, Ledine i Smajlovića greblje. Kako je Džamija pretrpila rušenje tako su i svi haremi bili u potpunosti ogoljeni od nekadašnjih lijepo građenih ograda, a u nekim haremima su porušeni i demolirani nišani.                    

Povratak

    Početkom agresije sve Džematlije kako ovoga Džemata tako i s područja cijelog Medžlisa bili su protjerani dok je njihova imovina dijelom korištena od strane tadašnje vlasti, a veći dio imovine uništen i devastiran. Odmah nakon okončanja rata naše džematlije su otpočele sa vraćanjem bespravno oduzete imovine. Intenzivniji povratak i rekonstrukcija porušenih domova otpočeo je od 1999. godine. Veći broj prijeratnog stanovništva se danas vratio dok se određeni broj zadržao u mjestima gdje su boravili tokom rata. Tako su danas Džematlije ovoga Džemata rasute širom svijeta. Bitno je naglasiti da je veoma  mali broj stanovništva ovog kraja koji prodaje svoju imovinu.

Odbor Islamske zajednice Teslić davne 1956.godine   

 Vakifi  i dobrotvori

    Brojne su Džematlije koji su dali doprinos na razne načine u nastanku, razvoju i napredovanju Džemata. Nemoguće je, a da neke od njih ne spomenemo pa makar i ovako da iskažemo dužno poštovanje prema njima na njihovim hajratima i djelima. To su: Juso Fajić – uvakufio parcelu na kojoj se danas nalazi Džamija; hadžija Mehmedalija Mandžuka, Teufik Galijašević, hadžija Mehmed Zjajić, Ahmet Trbaković, Mehmed-beg Ajanović, Fahrudin Pijalović zvani Farko, Alija Ševkić, Fadil Golubović, Ibro Hodžić, Alija Jusufović i njegovi sinovi, hadžija Hasan Husejnbašić, hadžija Hasan Hodžić – koji je aktivno u Islamsku zajednicu bio uključen od davne 1946. godine do svoje smrti 2014. g., hadžija Mehmed Jašić – predsjednik medžlisa u izbjeglištvu, Safet Kunovac, Iso Kamišević i drugi. Molim dragog Allaha Dž.š. da ih nagradi obilatom nagradom i da nama budu uzor i primjer kako se radi i žrtvuje za zajednicu u Njegovo ime.

Situacija danas

   Svi haremi su uredno ograđeni i redovno se čiste. Treba naglasiti akciju koja se sprovela u haremu Kruševlje, a to je sječa šume i šikare koja je duži niz godina skučivala prostor za ukopavanje. Tako je harem Kruševlje danas daleko veći nego je to bilo prije. Džamija u Stenjaku je ujedno i centralna Džamija našeg medžlisa.  Stambeno-poslovna zgrada nakon određenih adaptacija, danas je upotpunosti u upotrebi i koristi svojoj svrsi. Luksuzno je opremljeno duboko potkrovlje zgrade ( abdesthana, WC, grijanje, klima).  Posjedujemo veoma opremljenu mektebsku učionicu u kojoj mektebsku nastavu pohađa preko 70 polaznika nastave. Učionica je opremljena centralnim grijanjem, tablom, sećijom koja svojom dužinom zauzima dva zida, tri klupe, TV, video rekorder i sedam računara. Treba napomenuti da smo u 2007 godini iznašli donatora, našeg vrijednog Džematliju Enesa Jašarevića, sa trenutnim prebivalištem u Njemačkoj, koji je obezbjedio pet kompletnih računara za naš mekteb. Ovo je prilika da mu se zahvalimo na ovoj donaciji i da ukažemo drugim Džematlijama koji su u mogućnosti da se ugrađuju u naš Džemat kako djelima tako i donacijama i da grade sebi mjesto na budućem svijetu.

Mektepska učionica našeg Džemata

Izgradnja Džamije u Tesliću

Planovi za naredni period:

• Stvaranje boljih uslova za izvođenje mektebske nastave;
• Organizovanje ekskurzija i izleta za polaznike mekteba;
• Čišćenje, održavanje i djelimično ograđivanje harema Fajića greblja, greblja na Ledinama i Smajlovića greblja.

   Džematski odbor 2010-2014.g.:

• Zukanović Elvir – mutevelija,
• Ahmetašević Safet – član,
• Ćeman Sejo – član,
• Zukanović Smajo – član,
• Hasić Bećir – član,
• Vukas Enes – član,
• Mjesni imam po osnovu dužnosti,
• Blagajničke poslove obavlja Samir Fajić.

 Džematski odbor za period 2014-2018.g. sačinjavaju:

• Alagić Esad, predsjednik Džematskog odbora
• Fajić Samir, blagajnik
• Zukanović Smajo, član
• Hasić Elvedin, član
• Ahmetagić Safet, član
• Zukanović Elvis, član
• Lugonjić Hasan, član 
• Sifet ef. Hadžić, član po dužnosti

Teško je navesti imena svih imama koji su službovali u ovom Džematu, ali nama su poznati sljedeći:

• Omer ef. Fajić;
• Adem ef. Salkičević;
• Ašir ef. Ridžal;
• hafiz Salih ef. Smailbegović;
• kadija Bećir ef. Jahić /nakon službe u Tesliću otišao na službu u Sarajevo/;
• Hasan ef. Ljevaković /nakon određenog vremena provedenog u Tesliću prebačen na mjesto glavnog imama u Zenicu/;
• Hakija ef. Alihodžić;
• Fadil ef. Halilović /kojeg zatiče rat u istom Džematu, izlazi iz Teslića sa svojim Džematlijama i cijelo vrijeme rata boravi sa njima/;
• Hajrudin ef. Delić imam Džemata u izbjeglištvu;
• Ibrahim ef. Mahalbašić;
• Mustafa ef. Čolaković;
• Sadudin ef. Tutnjić;
• Mirza ef. Zolota i
  
• Sifet ef. Hadžić trenutno obnaša dužnost imama, hatiba i muallima
• Ovaj bi spisak bio daleko duži kada bismo navodili sve one koji su boravili na nekoliko mjeseci.

Dosadašnji mujezini u Džematu jesu:

• Asim Bećar,
• Hadžija Hasan Hodžić,
• Hajro Iriškić,
• Omer Huskić i 
• Hadžija Mehmed Jašić.

Od pisanih tragova ne posjedujemo ništa iz poznatog razloga što je sve uništeno, ali se sjećamo i nama poznate mutevelije su:

• Hadžić Mehmed Zjajić;
• Asim Bećarević- Bećar;
• Alija Kadrić;
• Alija Jusufović;
• Hajro Iriškić;
• Ibro Botić;
• Safet Kunovac;
• Iso Kamišević;
• Šemso Hodžić i
• trenutno Elvir Zukanović.

Dolazeći do informacija koje sve osobe su radile posao Džematkog blagajnika dolazimo do zaključka da je taj posao veoma dugo vremena radio hadžija Hasan Hodžić. Pored njega bili su:

• Ahmet Trbaković,
• Hajro Iriškić,
• Hasan Huseinbašić,
• Mehmedalija Mušić i dr.

Petu islamsku dužnost – hadždž prema našim informacijama obavile su sljedeće osobe:

• Mehmedalija Mandžuka,
• Mehmed Zjajić,
• Hasan Huseinbašić,
• Hasan Hodžić,
• Mehmed Jašić,
• Enisa Jašić,
• Pemba Arnautović,
• Rašid Iriškić,
• Omer Huskić,
• Budžak Juso,
• Fajić Hamza,
• Zukanović Hakija,
• Tija Letić,
• Mehmed apotekar,
• Ahmet Trbaković,
• Iriškić Bahrija,
• Kalaba Hajrija i dr.
  

Osobe koje su završile jednu od naših medresa jesu:

• Muris ef. Mahalbašić i
• Adis ef. Mahalbašić.

  Trenutno medresu pohađa Alma Mahalbašić. 

Osobe koje su završile neki od fakulteta jesu:

• Mujo Zukanović,
• Esad Alagić,
• Sejdo Zukanović,
• Fatima Hodžić,
• Adnan Hodžić,
• Amira Hodžić,
• Samir Jašić,
• Muamer Jašić,
• Ferid Mahalbašić,
• Muris Mahalbašić,
• Ahmetašević Mušan,
• Ahmetašević Meliha,
• Jusufović Amela,
• Jusufović Azra,
• Sarajlić Edhem, Nusret, Fatima, Anida i Mersad,
• Artuković Samija,
• Golubović Enes, Bakir i Bahrija,
• Kasim Galijašević,
• Huso Hasić,
• Elmir Huseinbašić,
• Esad Ahmetašević,
• Fahra Ahmetašević,
• Zjajić Zuhdija,
• Zjajić Suada,
• Izet Jašić,
• Rahman Iriškić,
• Tahira Huskić,
• Amir Huseinbašić,
• Ibro Mejremić,
• Adem Kalaba,
• Huselja Salko,
• Kunovac Nadira,
• Bedrija i Indira.  

Imena šehida i civilnih žrtava našeg Džemata jesu:

• Lugonjić /Hasan/ Ramo, 1956 – 1992
• Lugonjić /Mumin/ Mujo, 1939 – 1992
• Kalaba /Mehmed/ Adem, 1970 – 1992
• Fermić /Huso/ Safet, 1965 – 1992
• Mejremić /Smajo/ Ibro, 1962 – 1992
• Kunić /Husejn/ Omer, 1939 – 1992
• Ševkić /Alija/ Asim, 1956 – 1992
• Fermić /Huso/ Šaban, 1968 – 1992
• Alagić /Osman/ Remzo, 1949 – 1993
• Zukanović /Hasan/ Muhamed, 1950 – 1993
• Rašić /Šaban/ Sejdo, 1939 – 1993
• Lugonjić /Mehmed/ Omer, 1955 – 1993
• Golub /Derviš/ Husejn, 1954 – 1993
• Smajlović /Smajl/ Enes, 1960 – 1993
• Musić /Hamza/ Jasmin, 1960 – 1993
• Lugonjić /Ibro/ Brišo, 1952 – 1993
• Lugonjić /Hasan/ Smajo, 1950 – 1993
• Lugonjić /Mehmed/ Meho, 1959 – 1994
• Fajić /Hamza/ Redžo, 1947 – 1994
• Turkeš /Mehmed/ Ramiz, 1966 – 1994
• Lugonjić /Hasan/ Jasmin, 1974 – 1994
• Golub /Halil/ Mirsad, 1975 – 1994
• Budžak /Ramo/ Rusmir, 1974 – 1996
• Brka /Hamzalija/ Dževad, 1950 – 1992
• Galijašević /Teufik/ Rasim, 1929 – 1992
• Šaćirović /Memija/ Husejn, 1961 – 1992
• Smajlović /Smajo/ Sabit, 1958 – 1993
• Kalaba /Ismet/ Enes, 1960 – 1993
• Trbaković /Ahmet/ Ramiz, 1948 – 1994
• Arnautović /Ismet/ Mustafa, 1964 – 1994
• Hodžić /Salko/ Zijad, 1953 – 1996

  Vjerski objekti koje posjeduje Džemat jesu: Džamija i stambeno poslovna zgrada u sklopu koje se nalaze kancelarije medžlisa, dva stana ( za imama i glavnog imama) i potkrovlje u kojem su se obavljali svi vjerski obredi.   Aktivnosti koje su urađene u proteklom periodu su: ograđivanje mezarja Kruševlje ( postavljeno je oko dvije stotine metara pletene žičane ograde, oko stotinu betonskih stubova, otvorena je nova kapija ulaza u mezarje kao što je premješten mejtaš na drugo mjesto), u potpunosti je renovirano kupatilo u imamskom stanu jer je isto uveliko bilo u trošnom stanju kao što je navučen rofiks u istom. U 2009. godini vakufska parcela zvana Dolac je iskrčena shodno zaključku Džematskog odbora, te se u narednom periodu planira ista kultivisati zasađivanjem raznih vrsta voćki i oraha.

U toku 2013. u rad je puštena kiraethana sa bogatim knjižnim fondom koja trenutno radi samo petkom, ali i u toku cijelog ramazana i drugim danima po potrebi.

Značajnija dešavanja i radovi u  džematu Stenjak Teslić u proteklom periodu:

• sanacija krova džamije i kafeterije (limarski i krovopokrivacki radovi);
• uređenje enterijera džamije (izrada kaligrafije, ornamentike, postavljanje mušebeka na prozore te krečenje cijele džamije iznutra);
• izmjena opreme tehničkog video nadzora na cjelokupnom objektu džamije i zgrade medžlisa uslijed dotrajalosti istog;
• prikupljen novac za izmjenu prostirke/novi tepisi u cijeloj zgradi džamije čiji dolazak iz Istanbula i postavljanje očekujemo u narednom periodu;
• dolazak novog imama u džemat.

Džematski odbor koji obavlja dužnost od 2018 – 2022 godine: 

• Delić ef. Hajrudin (imam od 1.2.2022.)
• Smajo Zukanović (bio predsjednik džematskog odbora od 2018. do februara 2022. - preselio na ahiret)
• Alagić Mirsad, novoimenovani predsjednik
  
• Smail Fajić, član
• Lugonjić Hasan, član
• Lugonjić Safet, član
• Golub Rahman, član
• Fajić Samir, blagajnik